HR - Ljudski Resursi - Slovenija

Slovenski radnici s jednom od najnižih stopa rizika od siromaštva u EU

Prošle godine ispod ovog praga rizika živjelo je 5,4 posto zaposlenog stanovništva, dok je prosjek u Europskoj uniji bio 8,2 posto, objavio je Nacionalni statistički ured uoči Svjetskog dana dostojanstvenog rada 7. listopada.

Prema podacima ankete, u Sloveniji je prošle godine bilo zaposleno 998.000 ljudi, od čega 54,6 posto muškaraca i 45,4 posto žena. Stopa zaposlenosti među stanovnicima u dobnoj skupini od 20 do 64 godine iznosila je 78,3 posto, odnosno 2,5 postotnih bodova više od prosjeka EU. Najviša stopa zabilježena je u Nizozemskoj (83,5 posto), a najniža u Italiji (67,1 posto).

14,2 posto zaposlenog stanovništva u Sloveniji radilo je i vikendom, dok je u EU taj udio iznosio 22,5 posto. Najviši je bio u Grčkoj (41,3 posto), a najniži u Litvi (3,9 posto).

Prošle godine 6,9 posto zaposlenog stanovništva u Sloveniji obično je radilo od kuće, što je usporedivo s udjelima prije pandemije Covid-19. Najveći udio bio je 2021. godine, s 10,6 posto, a uzimajući u obzir one koji su povremeno radili od kuće, iznosio je 22,9 posto.

Najveći udio rada od kuće na razini EU prošle godine bio je u Irskoj (20,6 posto), a slijedi Finska (19,6 posto). Najmanji udio bio je u Bugarskoj i Rumunjskoj, s nešto više od jedan posto. Prosjek EU bio je 8,9 posto.

Osim standardnih oblika, na slovenskom tržištu rada pojavljuju se i nestandardni oblici, uključujući i prekarne. Prošle godine 65.000 slovenskih stanovnika, odnosno 6,5 posto zaposlenih, obavljalo je prekarni posao, prema statističarima.

Prema njihovim riječima, u Sloveniji je prošle godine očekivani radni vijek bio 37,1 godina (za muškarce 38,4, žene 35,8). U posljednjih deset godina povećao se za gotovo tri godine. Najduži je bio u Nizozemskoj (43,8 godina), a najkraći u Rumunjskoj (32,7 godina). Prosjek u EU bio je 37,2 godine.

Najveća razlika među spolovima utvrđena je u Italiji, gdje je u prosjeku bila devet godina dulja za muškarce nego za žene. U Sloveniji je razlika iznosila 2,6 godina. Očekivani radni vijek bio je dulji za žene samo u baltičkim zemljama: Estoniji (1,6 godina), Litvi (0,3 godine) i Latviji (0,2 godine).